Upravljanje, održavanje administracija servera

Sigurnosna politika

U računarstvu server je računarski program ili uređaj koji pruža funkcionalnost za druge programe ili uređaje koje zovemo “klijentima”. Ta arhitektura jest model klijent-server. Serveri mogu pružiti različite funkcionalnosti, često nazvane “uslugama”, poput dijeljenja podataka ili resursa između više klijenata ili obavljanja računanja za klijenta. Jedan server može opsluživati više klijenata, a jedan klijent može koristiti više servera. Tipični serveri su serveri baze podataka, datotečni serveri, email serveri, serveri za pisače, web serveri, serveri za igre i serveri aplikacija.

Pojam server se odnosi na računarski program ili proces koji su pokrenuti na nekoj fizičkoj mašini. Na mreži takav uređaj se naziva host.

Server je dio modela klijent-server; u kojem server poslužuje podatke za klijente. Priroda komunikacije između klijenta i servera je na principu zahtjeva i odgovora. To je u suprotnosti s modelom “peer-to-peer” (P2P) u kojem je odnos recipročan. Svako računalo opće namjene povezan na mrežu može da bude server ako ima odgovarajući program na njemu. Softver za web server se može pokrenuti na bilo kojem računalu, pa tako laptop i osobno računalo mogu biti korišteni kao serveri.

Konfiguriranje servera uključuje set procedura kojima se definiraju i implementiraju postavke svih serverskih komponenti (hardware i software) kako bi server optimalno i efikasno koristio sve raspoložive resurse prema planiranoj namjeni.

Pod obaveznu proceduru konfiguriranja servera implementiraju se rješenja za sigurno pohranjivanje podataka (backup) te procedure vraćanja tih istih podataka (restore)

Održavanje servera uključuje niz aktivnosti i procedura koje se redovito provode nad serverima kako bi oni optimalno i efikasno radili svoje zadaće. U te aktivnosti spada i redovito nadgledanje dostupnosti servera i njegovih servisa od 00-24 te brza intervencija na otklanjanju poteškoća ako neki od servisa ili servera ne funkcionira optimalno.

Među bitnim aktivnostima nalazi se redovita kontrola zapisa korištenja servisa (logova) kako bi se pravovremeno mogli detektirati problemi ili hakerski napadi te posljedice riješiti prije eskalacije problema.

U idealnom slučaju, koristite prostoriju bez prozora i mogućnosti ugradnje rezervne opreme za napajanje i hlađenje. Odaberite prostor koji je dovoljno velik da možete dosegnuti prednju i stražnju stranu svakog stalka za servere i, ako je moguće, dajte svom serveru prostor da raste kako vaše poslovanje raste.

Iako može biti primamljivo koristiti stol ili policu za odlaganje vašeg servera, prednosti ulaganja u montažu na stalak daleko su veće od troškova. Stalci čuvaju vašu opremu bezbjednom, organiziranom i olakšavaju preuređivanje serverskih jedinica. Također će vam trebati sustav hlađenja kako biste bili sigurni da visoke temperature ne oštete vaš hardver.

Za čak i manju postavku kancelarijskog servera, trebat će vam barem jedna brava i ključ za zaštitu vaše skupe opreme i vrijednih podataka od krađe ili neovlaštenog pristupa. Ako vam budžet dozvoljava, razmislite o instaliranju sigurnosne kamere. Također se preporučuje rezervno napajanje kako bi vaša mreža i poslovanje radili bez prekida.

Upravljanje kablovima je važan, ali često zanemaren aspekt podešavanja poslovnog servera. Iako zahtjeva malo dodatnog rada, RJ45 patch panel se može koristiti za završetak Ethernet kablova i može obezbediti do 24 porta.

Na kraju, provjerite je li sve ispravno označeno i dobro dokumentirano.Također je dobra ideja da dokumentirate sve važne procedure ili upute u vezi sa vašim hardverom i da to bude jasno vidljivo u blizini relevantne opreme.

Sigurnosna politika dio je sustava upravljanja sigurnošću informacijskih sustava. Njezina je svrha da definira prihvatljive i neprihvatljive načine ponašanja i da jasno raspodijeli uloge i odgovornosti.

Sigurnosna politika kao dokument je jedan od važnijih dijelova sustava koji definira elemente upravljanje i rada sustavom. Politikom upravljamo sigurnošću informacijskih sustava. Sigurnosna politika je važna za uobičajeno, redovito i kvalitetno funkcioniranje sustava. Svrha politike sigurnosti je: 1. definirati prihvatljive načine ponašanja, 2. definirati neprihvatljive načine ponašanja, 3. jasno raspodijeliti zadatke, 4. jasno raspodijeliti odgovornosti, 5. propisati smjernice i pravila ponašanja tijekom korištenja informacijskog sustava, 6. propisati sankcije u slučaju nepridržavanja smjernica sigurnosne politike.

Ključna stvar pri provođenju sigurnosne politike informacijskog sustava jest da se u svakom trenutku točno zna tko za što odgovara. Ljudi koji se u radu koriste računalima dijele se na davatelje informacijskih usluga i korisnike.

Davateljima se smatraju djelatnici službe za informatičku djelatnost (sistem inženjer i članovi njegova tima). Oni odgovaraju za ispravnost i neprekidnost rada informacijskog sustava.